« Biznis
objavljeno prije 6 mjeseci i 12 dana
LOVA

Borba Njemačke i Francuske za financijsko središte

Francuski predsjednik Macron je opet bio brži: predstavnike financijskih institucija u svijetu pozvao je u Pariz. Zato je i savezna kancelarka Angela Merkel morala reći što misli o Frankfurtu kao financijskom središtu

Merkel polaže nade u Frankfurt
Merkel polaže nade u Frankfurt (Arhiva)
Više o

Njemačka

,

Francuska

,

financije

Nakon što je prošlog tjedna Frankfurt na Majni posjetio njemački  ministar financija Olaf Scholz, u utorak navečer (4.9.) učinila je to i  Angela Merkel. Očito je smatrala potrebnim da s obzirom na skori Brexit Berlin pruži potporu Frankfurtu kao financijskom središtu. "Učinit ćemo sve kako bismo podržali Hessen u stvaranju privlačnih okvirnih uvjeta u financijskom središtu Njemačke." Govor savezne kancelarke Merkel u zgradi Frankfurtske burze pratilo je oko 300 uzvanika iz bankovne i financijske branše. Druga tema, uz Brexit, bila je digitalizacija. I tu je Merkel obećala potporu Berlina. "Dovedite stručnjake, intenzivirajte rad na svojim sveučilištima, stvorite clustere - a mi ćemo vas podržati. I time, nadam se, doprinijeti slavi Frankfurta, Njemačke i Europe."

Ohrabrujući govor savezne kancelarke održan je u vrijeme kad se financijska branša mora baviti upravo tim temama: digitalizacijom i Brexitom. Pritom za ovo drugo nitko još ne zna kako će izgledati i koja pravila će tada važiti u financijskoj branši. Savezna vlada ima jasan cilj - postići dogovor s Velikom Britanijom. "Ali, važno je naravno da taj cilj bude postignut uz poštivanje pravila da zemlja koja nije članica Europske unije ne može imati ista prava i obveze kao i članice Europske unije."

Bankarima slabija zaštita od otkaza?

Ove jeseni bi, po riječima kancelarke Merkel, trebale biti dogovorene barem osnovne odredbe. Dakle, trebale bi biti razjašnjene pojedinosti o odvajanju Velike Britanije od Europske unije, ali i osnovna načela kako će međusobni odnosi izgledati nakon Brexita. To je važno za investitore i gospodarstvo, kako bi se tomu mogli prilagoditi. U protivnom bi bila ugrožena investicijska sigurnost na objema stranama.

U Berlinu se vlada primjerice bavi rokovima otkaza za bankare koji puno zarađuju, rekla je Merkel. Jer, usljed Brexita će se pojedine banke ili neki njihovi odjeli morati preorijentirati u smjeru EU-a. Kao moguća glavna financijska sjedišta umjesto Londona konkuriraju Frankfurt, Milano i Pariz. Pritom se prilično stroga zaštita od otkaza u Njemačkoj smatra preprekom za izbor Frankfurta.

Macron brži nego Merkel

Osim toga je politička elita u drugim zemljama proteklih mjeseci bila aktivnija. Bivši investicijski bankar, a sadašnji francuski predsjednik Emmanuel Macron je nedavno u Pariz pozvao predstavnike financijske industrije kako bi vrbovao za Pariz kao financijsko sjedište. U prilog tomu ide i činjenica da će Pariz biti sjedište Europske ustanove za nadzor banaka EBA. U Frankfurtu kritiziraju da im je pri tom natjecanju nedostajala potpora Berlina.

Izgleda da se sad u Berlinu ipak probudila svijest da je budućnosti financijske industrije potrebno posvetiti više pozornosti. Jer, u budućnosti će se postaviti i pitanje gdje će se odvijati euro-clearinig, dakle, trgovina vrijednosnicama notiranima u euru.

Frankfurt želi euro-clearing

Sa stajališta financijskog sektora je euro-clearing jedna od ključnih stvari kod Brexita. Jer, dosad se trgovina tim vrijednosnicama odvija gotovo isključivo u Londonu. Kad Velika Britanija napusti EU, ovdašnje nadzorne institucije ne bi imale nikakvu kontrolu i nikakav pristup tom temeljnom području financijskog tržišta. "Euro-clearing pripada u euro-zonu i tu je Frankfurt naravno istaknuto mjesto", poručila je Angela Merkel.

Za ovakvu izjavu savezne kancelarke postoji još barem jedan razlog. Savezni ministar financija je prije nekoliko dana u Frankfurtu izrazio zabrinutost  da su banke u Europi, osobito u Njemačkoj, jako puno izgubile od svoje veličine od financijske krize 2008.

A banke su jako važne kao potpora izvoznom gospodarstvu. "Mi vodimo industrijsku politiku, na to smo navikli", rekao je Scholz. "Ali, da industrijsku politiku vodimo u vezi s financijskim gospodarstvom, to je posljednjih godina pomalo izašlo iz mode. To nije bilo korisno za naše gospodarsko stanište. Zato mislim da to mora dobiti novo značenje i novo političko vrednovanje", rekao je Scholz.

Piše: Mischa Ehrhardt/DW
07.09.2018. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno