« Ekosfera
objavljeno prije 10 mjeseci i 5 dana
STRAŠNO

Divlja fauna je kolateralna žrtva ratova

Slonovi su ubijani radi slonovače kojom se financiraju vojnici, antilope se love radi mesa kako bi se nahranilo izgladnjelo stanovništvo...

Divlji svijet je ugrožen više nego ikad
Divlji svijet je ugrožen više nego ikad (Arhiva)
Više o

fauna

,

divlje životinje

Velikim afričkim sisavcima prijeti izumiranje u zonama poharanima ratom, stoji u studiji u časopisu Nature u kojoj se navodi da nada u obnovu fonda postoji ako se poduzmu odgovarajuće mjere.

U studiji koju je predvodio Joshua Daskin sa sveučilišta Princeton stoji da je 71 posto zaštićenih afričkih zona bilo pogođeno ratnim sukobima od 1946. do 2010., a neki od njih trajali su godinama.

Slonovi su ubijani radi slonovače kojom se financiraju vojnici, antilope se love radi mesa kako bi se nahranilo izgladnjelo stanovništvo, nabrajaju autori i upozoravaju da su afričke velike životinje uvijek kolateralne žrtve ratova. Neke od njih izravno ugibaju pod mecima, kaže se u studiji.

Putovi kojima se kreću divlje vrste smanjuju se kako raste broj sukoba, stoji u studiji nastaloj na temelju proučavanja 253 populacija 36 vrsta velikih sisavaca biljojeda.

Studija je obuhvatila životinje u 126 zaštićenih zona u 19 afričkih zemalja.

Bez obzira na intenzitet sukoba (mjereno brojem ljudskih žrtava), čak i "minimalni porast" učestalosti ratova prijeti uništenjem divljih vrsta, kažu autori koji nisu iznijeli ukupan broj nestalih životinja zbog sukoba.

Žrtve ratova su sve vrste velikih sisavaca. Mogli bismo očekivati da su najpogođeniji slonovi zbog crnog tržišta njihovih kljova, no uspostavilo se da je učinak sukoba jednako poguban za druge životinje: bivole, zebre, gnuove, žirafe i mnoge vrste antilopa, kaže Daskin.

U studiji se nabrajaju pokazatelji koji utječu na faunu kao što su suše, veličine zaštićenih zona, gustoća ljudskih naselja, industrijska eksploatacija (crpljenje fosilnih goriva, rudnici itd.) no nijedan od njih nema takve posljedice kao što je učestalost ratova.

Druge su studije pokazale da na lokalnoj razini rat može imati negativne posljedice (streljivo, krivolov radi mesa ili ilegalne trgovine), ali i pozitivne (manji pritisak ljudi na zaštićene zone, pad industrijskih aktivnosti). No u cjelini i kroz desetljeća na cijelom kontinentu više je negativnih posljedica, navode autori. Ističu da unatoč tome nada postoji.

Rijetko se događa potpuni nestanak populacija, što govori da se fauna nakon rata može obnoviti, navode u studiji.

Izuzetno je važno provesti mjere brzo nakon uspostave prekida vatre, kažu autori i kao pozitivan primjer navode nacionalni park Gorongosa u Mozambiku gdje su radili.

Više od 90 posto velikih sisavaca nestalo je zbog rata koji je harao tom zemljom od 1977. do 1992., no nakon rata obnovilo se 80 posto predratnog fonda divlje faune, rekao je Daskin.

Bivši ratnici zaposleni su kao čuvari protiv krivolovaca, provedeni su programi edukacije stanovništva i otvarana radna mjesta u sektoru turizma. Pomoći lokalnim zajednicama da se vrate u normalan život poslije rata svakako je 'prioritet', ali se "usporedo" može obnavljati fauna, ističe znanstvenik.

15.01.2018. 12:31:00
Novi komentar
nužno
nužno