objavljeno 17.06.2018. 00:02:00

Dogodilo se na dana�nji dan - 17. lipnja

Odigrala se bitka kod Bunker Hilla, Kip slobode stigao u New York, ro?eni skladatelj Stravinski i glumac Jason Patric

Dogodilo se na današnji dan 17. lipnja
Dogodilo se na današnji dan 17. lipnja (Arhiva)

Mumtaz Mahal, �ena vladara Mogulskog carstva šaha D�ahana I., 1631. godine umrla je pri porodu njihovog 14. djeteta, Gauhara Beguma. Prije smrti zamolila je supruga da joj izgradi mauzolej kakav svijet do tada nije vidio. Šah D�ahan je obe?ao ispuniti njenu posljednju �elju, a gradnja jedne od najpoznatijih svjetskih grobnica, Taj Mahala, po?ela je godinu dana poslije njezine smrti. Glavni mauzolej završen je 1648., dok su ostale zgrade i vrtovi dovršeni pet godina poslije. Taj Mahal obuhva?a graditeljske tradicije perzijske i rane mogulske arhitekture. Karakteristi?na inspiracija dolazi od uspješnih timuridskih i mogulskih gra?evina poput Timurove grobnice, Humajunove grobnice, grobnice Itmad-Ud-Daulah, te šah D�ahanove d�amije Jama Masjid. Taj Mahal nalazi se ju�no od gradskih zidina grada Agre. Gradnja je zapo?eta zemljanim radovima koji su uklju?ivali nasipanje terena i ravnanje površine. Gra?evinski materijal nabavljan je u ve?em dijelu Indije i Azije. Sveukupno je 28 razli?itih dragih i poludragih kamenja umetnuto u bijeli mramor. Radna snaga od 20.000 ljudi anga�irana je iz cijele sjeverne Indije. Mauzolej izgra?en prema strogom simetrijskom redu smatra se najprepoznatljivijim arhitektonskim simbolom Indije kojeg tamošnje stanovištvo zove Srcem Indije, a u svijetu je osim po ljepoti poznat i po romanti?noj pri?i koja stoji iza njegovog nastanka. Šah D�ahan osobno je opisao Taj Mahal ovim rije?ima:

"Treba li krivnja tra�iti uto?ište ovdje,
Kao isprika, postaje ?ista od grijeha.
Treba li grešnik po?i do ovog zdanja,
Njegovi grijesi biti ?e zaboravljeni.
Prizor ovog zdanja stvara prizore tuge,
I sunce i mjesec suze lijevaju iz o?iju.
Na ovom svijetu ovo zadnje je gra?eno,
Da time poka�e slavu svoga stvaraoca."

Tijekom ameri?ke opsade Bostona u ratu za neovisnost 1775. godine odigrala se bitka kod Bunker Hilla, prema mnogima najkrvavija bitka tog rata. Oko 2.400 ameri?kih pobunjenika predvodio je general Israel Putnam dok je general bojnik William Howe zapovijedao s oko 3.000 britanskih trupa. Po mnogim povjesni?arima odlu?uju?i trenutak bitke bila je zapovijed generala Putnama koji je svojim postrojbama rekao "ne pucajte dok im ne vidite boju o?iju", što je naravno jako pove?alo broj �rtava. Amerikanci su u no?i prije bitke utvrdili svoje polo�aje na Breed's Hillu i Bunker Hillu. Britanci su rano ujutro topovskom paljbom zasuli pobunjeni?ku 'utvrdu', ali bez ve?eg uspjeha. Do trenutka kada je uslijedio britanski napad Amerikanci su uspjeli oja?ati svoje redove i podi?i dodatne zaklone na padinama. Prvi napad zapo?eo je oko 15 sati, ali odbijen je uz velike gubitke kao i drugi. Tek u tre?em napadu Britanci su uspjeli probiti obranu i to prvenstveno zato što je ve?ina pobunjenika ostala bez municije, pa je uslijedila borba prsa o prsa. Pobunjenici su se oko 17 sati nakon kratkog okršaja uspješno povukli osiguranim putem, no artiljerija je napuštena. Bitka je tako završila britanskom pobjedom, ali pla?ena je s više od 1.000 stradalih što je general Henry Cliton pozivaju?i se na Pira opisao re?enicom: "još nekoliko ovakvih pobjeda i britanska dominacija u Americi ?e završiti".

Kip slobode, punog imena Liberty enlightening the World, jedan od najprepoznatljivijih simbola New Yorka, 1886. godine brodom je stigao u svoju današnju domovinu. Ideja za izradu kipa pala je na pamet Edouardu de Laboulayeu, istaknutom profesoru prava i stru?njaku za ameri?ku povijest. Svojim prijateljima je izrazio ideju kako bi trebalo odati po?ast idealima inspiriranima ameri?kom i francuskom revolucijom. Uspješnog mladog neoklasicisti?kog kipara Frederica Augustea Bartholdija ta je ideja toliko op?inila, da ju je dr�ao u sebi dvadeset godina. Kad je nakon nekoliko godina posjetio New York i ugledao otok Liberty, shvatio je da je to mjesto na kojem bi kip mogao stajati. Uslijedile su mukotrpne godine realiziranja projekta. Trebalo je nagovoriti Amerikance da prihvate dar i odobre mjesto na kojem ?e ga postaviti, te prikupiti novac za ogromni projekt. Francuzi su za izradu kipa prikupili 400.000, a Amerikanci za izradu 27 metara visokog podno�ja 300.000 dolara. Bartholdi nije bio in�enjer, pa mu je u izradi postolja pomogao in�injerski genij Alexandre-Gustave Eiffel. Bartholdi je napravio nacrt, a Eiffel je smislio �eljezni kostur. Kona?ni kip te�io je preko 200 tona i bio gotov 1884. u Parizu. Potom je rastavljen i u 214 sanduka poslan u Ameriku, gdje je ponovno sastavljen i sve?ano otkriven 28. listopada 1886. Kip, koji se nalazi se na popisu UNESCO-ve Svjetske kulturne baštine, predstavlja bo�icu slobode koja u jednoj ruci dr�i baklju, u drugoj knjigu s datumom proglašenja ameri?ke nezavisnosti - 4. srpanj 1776., a na glavi ima krunu koja sa svojih sedam vrhova simbolizira sedam kontinenata.

Njema?ki filozof Alexander Gottlieb Baumgarten, u ?ijoj je doktorskoj disertaciji Meditationes philosophicae prvi put spomenut termin estetika, koju je u djelu Aesthetica i definirao kao znanost o spoznaji osjetilnog, a ljepotu kao savršenstvo osjetilne spoznaje, ro?en je u Berlinu 1714. godine.

Ruski skladatelj Igor Stravinski, kojega danas mnogi kako na zapadu tako i u domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem 20. stolje?a, utjelovljenje kozmoplitskog Rusa kojeg je TIME imenovao jednim od najutjecajnijih ljudi prošloga stolje?a, dobitnik Grammya za �ivotno djelo i autor nebrojenih skladbi od kojih valja spomenuti Petruška, Posve?enje prolje?a, �ar-ptica i �ivot razvratnika, ro?en je 1882. godine u Lomonosovu.

Ameri?ki glumac Ralph Bellamy, ?ija se gluma?ka karijera protegla na ?ak 62 godine, nominiran za Oscara i Emmya, a zapam?en po ulogama u filmovima Air Mail, Destination Unknown, Spitfire, Woman in the Dark, Brother Orchid, The Ghost of Frankenstein, Lady on a Train, The Professionals, Rosemary's Baby, Coming to America, Pretty Woman, te nebrojenim drugima, ro?en je u Chicagu 1904. godine.

Ameri?ki glumac Thomas Haden Church, dobitnik brojnih filmskih nagrada me?u kojima i Emmya, najpoznatiji po ulogama u filmovima Tombstone, George of the Jungle 1 i 2, The Specials, Monkeybone, Idiocracy, Spider-Man i Smart People, ro?en je 1960. godine u Yolou u Kaliforniji.

Ameri?ki glumac Jason Patric, zapam?en po ulogama u filmovima The Lost Boys, Rush, Geronimo: An American Legend, Speed 2: Cruise Control, Incognito, The Alamo i Downloading Nancy, ro?en je u New Yorku 1966. godine.

17.06.2018. 00:02:00
http://m.metro-portal.rtl.hr/dogodilo-se-na-danasnji-dan-17-lipnja/18907/