« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 8 dana i 20 sati

Dogodilo se na današnji dan - 7. srpnja

Počela gradnja Hooverove brane, pao NLO u Roswellu, Brijunskim sporazumom završio desetodnevni rat u Sloveniji

Dogodilo se na današnji dan 7. srpnja
Dogodilo se na današnji dan 7. srpnja (Arhiva)
Više o

dogodilo se na današnji dan

,

7. srpnja

,

Gustav Mahler

,

Marc Chagall

,

Mojša Zaharavič Šahałaŭ

,

Miroslav Krleža

,

Ringo Starr

,

Richard Starkey

,

Shelley Duvall

,

rođeni 7. srpnja

,

rođeni na današnji dan

,

rođendani slavnih osoba

Industrijalac Henry J. Kaiser 1930. godine započeo je s izgradnjom brane Boulder, danas poznate kao Hooverova brana. Kada je samo šest godina nakon početka gradnje dovršena, Hooverova brana sa svojih 221 metar visine, bila je najveća svjetska hidroelektrana , a ujedno i najveća svjetska betonska građevina. U njezinoj izgradnji sudjelovalo je više od 16 tisuća radnika od kojih je 112 živote ostavilo na gradilištu. Smještena je u Black Canyonu, na granici između Nevade i Arizone, 48 kilometara jugoistočno od Las Vegasa. Hidroelektrana ispod Hooverove brane nije više najveća ni u svijetu ni u Americi, ali sa svojih 17 generatora još uvijek proizvodi oko 2.078 MW energije, približno koliko i dvije nuklearne elektrane. Nazvana je po Herbertu Hooveru, osobi koja je odigrala ključnu ulogu u njenom nastanku i to prvo kao ministar trgovine, a zatim i predsjednik SAD-a. Hooverova brana nije samo inženjerijsko čudo već, zahvaljujući arhitektu Gordonu Kaufmanu, indijanskom umjetniku Allenu Trueu i kiparu Oscaru Hansenu, odnosno bogatstvu ornamentacije, skulptura, terrazzo pločica, zidnih slika i drugih predmeta vječne ljepote, rijetko i pravo remekdjelo Art Deco umjetnosti. 'Iza' brane nalazi se akumulacijsko jezero Mead, najveće umjetno jezero u Sjedinjenim Američkim Državama, dugačko je 177 kilometara, maksimalna dubina mu iznosi 152 metra, a kapacitet 35 milijardi i 200 milijuna kubičnih metara što je ekvivalent dvogodišnjeg prosječnog protoka čitave rijeke Colorado. Jezero je nazvano prema Elwoodu Meadu, jednom od viših inženjera koji su nadgledali izgradnju brane, a uz rijeku Colorado od presudne je važnosti za sva naselja u okolici, pogotovo 'rastrošni' Las Vegas kojemu isporučuje 90 posto potrebne vode. Jezero je sa sezonom koja traje 12 mjeseci i jedno od najpopularnijih rekreacijskih područja u SAD-u koje godišnje privlači više od 9 milijuna posjetitelja. Iako više ne nosi superlative 'najviša, najveća i najsnažnija, Hooverova brana ostala je jedno od građevinarskih čuda 20. stoljeća te je kao takva proglašena povijesnom znamenitošću SAD-a.

Nakon jedne olujne noći 1947. godine farmer iz američke savezne države New Mexico krenuo je u polje provjeriti u kojem mu je stanju stoka. Na polju koje je provjeravao ugledao je metalne krhotine razbacane oko kilometar i pol u dužinu i jarak dugačak oko 100 metara. Prikupio je nekoliko komada neobičnog sivog metala koji nije bilo moguće savijati niti slomiti iako je bio tanak poput papira i gotovo bez mase. Odlučio je cijeli slučaj prijaviti šerifu, koji je odmah obavijestio zrakoplovnu vojnu bazu Roswell iz koje je na mjesto događaja poslan bojnik Jessea Marcela čime je započeo najpoznatiji svjetski NLO slučaj. Prostor na kojemu su pronađni ostaci brzo je zatvoren za javnost, a pojavio se službeni izvještaj koji je govorio kako je 'srušeni disk oporavljen' no, vrlo brzo nakon prvog, pojavio se drugi izvještaj u kojem se tvrdilo kako je srušeni objekt bio meteorološki balon. U međuvremenu je Glenn Dennis, mladić koji je radio u lokalnom pogrebnom poduzeću, primio neobičan zahtjev iz mrtvačnice vojne baze. Upitali su ga kako sačuvati tijela koja su bilo izložena vanjskim utjecajima nekoliko dana, a trebali su i malene hermetički zatvorene lijesove. Glenn je otišao u bazu gdje je vidio čudne krhotine s gravurama kako vire iz ambulatnih kola. U bolnici baze htio je popričati s medicinskom sestrom koju je poznavao, ali ih je u tome spriječila vojna policija. Poznanica mu je sutradan nacrtala tijela koja su našli. Nakon nekoliko dana dobila je premještaj u Englesku. Postoji oko 300 svjedoka, farmera, vojnika, predstavnika zakona, no priča o 'incidentu' u Roswellu nikada nije u potpunosti rasvijetljena. 1995. kongresmen Steven Schiff zatražio je od US General Accounting Officea, da rasvijetli slučaj. GAO je utvrdio kao su mnogi dokumenti Roswell Army Air Helda (RAAF) nestali ili su uništeni, a niti jedna državna agencija SAD-a ne zna gdje su i tko ih je uništio. Sumnjivo je i to što su dana dva izvještaja - u prvom je potvrđeno kako je pronađen leteći disk, a drugi je stvar opovrgao navodeći kako je tek riječ o meteorološkom balonu. Ipak, konkretni dokaz, poput komada broda ili slika njegovih pilota ne postoji. Moguće je, pošto se stvar dogodila blizu vojne baze, da je doista riječ o nekakvoj tajnoj letjelici američkog zrakoplovstva, no s druge strane sumnjivo je uništavanje dokumenata o cijelom slučaju i ovako dugotrajno tajenje podataka. Različitih teorija o tome što se zapravo dogodilo u Roswellu ima 'bezbroj', no svima je zajednička jedna stvar - niti jedna, pa niti ona kraj koje stoji američka vlada, ne može se osloniti na konkretne dokaze te će jedan od najvećih svjetskih misterija do daljnjega ostati neriješen.

Brijunskim sporazumom potpisanim između Slovenije i Jugoslavije 1991. godine završio je 'desetodnevni rat' u Sloveniji (Slovenska osamosvojitena vojna-Desetdnevna vojna). Sukob između JNA s jedne i slovenskih snaga teritorijalne obrane i policije s druge strane, započeo je dva dana nakon proglašenja neovisnosti u Sloveniji. Lokalne jedinice JNA bile su popunjene uglavnom ročnim vojnicima pod zapovjedništvom jugoslavenskog ministra obrane Veljka Kadijevića, brojale su oko 35 tisuća ljudi, a bile su naoružane svim vrstama oružja i vojnih vozila. Slovenski vojska pod zapovjedništvom Janeza Janše bila je lako naoružani i brojali su oko 26 tisuća ljudi no izdržali su deset dana nanijevši moćnoj JNA strateški poraz. Slovenci su u sukobu imali 18 poginulih i 182 ranjenih, dok je JNA pretrpjela gubitke od 44 poginulih i 146 ranjenih. Brijunskom deklaracijom, koja je potpisana na zahtjev Europske zajednice, prihvaćen je tromjesečni moratorij na proglašenje neovisnosti Republika Hrvatske i Slovenije što je trebalo osigurati mir na prostoru Jugoslavije. Deklaracijom je posebno zatraženo i da prestanu oružani skukobi na području Slovenije i Hrvatske, te da se JNA povuče u vojarne koje su na području Hrvatske već bile blokirane od strane malobrojnih pripadnika Narodne zaštite i policije. JNA je Sloveniju napustila no to je tek označilo početak pravog rata u Hrvatskoj, a razloge za takav razvoj događaja možda najbolje opisuje poruka koju je Borisav Jović, bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, a tadašnji predsjednika Miloševićeve Socijalističke partije Srbije, poslao Veljku Kadijeviću u kojoj je stajalo:
"Od Veljka (Kadijevića, op. a.) odlučno tražimo sledeće:
1. Slovencima odgovoriti žestoko svim sredstvima uključujući i avijaciju, apsolutno im više ne dozvoliti da šikaniraju JNA. Potom se povući iz Slovenije. O tome ćemo doneti blagovremenu odluku. Na taj način će se podići moral vojske, uplašiti Hrvatska i umiriti srpski narod.
2. Glavne snage JNA koncentrisati na liniji: Karlovac-Plitvice na zapadu; Baranja, Osijek, Vinkovci - Sava na istoku; i Neretva na jugu. Na taj način pokriti sve teritorije gde žive Srbi do potpunog raspleta, odnosno do konačnog slobodnog opredeljenja naroda na referendumu.
3. Potpuno eliminisati Hrvate i Slovence iz vojske."
U skladu s takvim planovima, snage JNA (Novosadski korpus) već su 3. srpnja počele ofenzivno djelovati u Baranji i bile spremne za napade na cijelom prostoru Republike Hrvatske čime je počela otvorena agresija na Hrvatsku.

Austrijski skladatelj i dirigent češkog podrijetla Gustav Mahler, koji je za života bio najpoznatiji kao jedan od vodećih orkestralnih i opernih dirigenata, te priznat i kao jedan od najvažnijih skladatelja kasnog romantizma, autor prvenstveno simfonija i pjesama no uz takav pristup žanru da je često zamagljivao granice između orkestralne pjesme (Lied), simfonije i simfonijske pjesme, rođen je u češkom mjestu Kaliště 1860. godine.

Bjeloruski slikar židovskog podrijekla Marc Chagall, pravog imena Mojša Zaharavič Šahałaŭ, umjetnik koji je zajedno s Picassom, Braqueom i ostalim legendarnim ličnostima radio je u Parizu gdje je upotrebljavao moderne tehnike i kubizmom mijenjao likovnu umjetnost iz temelja, te slavu stekao i kao ilustrator u gvašu i bakropisu, a uz to autor brojnih tapiserija, grafika, mozaika, vitraja, skulptura i naravno zidnih slika, rođen je 1887. godine u Vitebsku.

Hrvatski književnik i enciklopedist Miroslav Krleža, autor golemog opusa čija sabrana djela po različitim brojanjima obuhvaćaju između 50 i 80 svezaka, a koji pokriva kako središnje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise, ikonoklast i revolucionarna figura, prema mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća, ali zasigurno i jedan od najvećih europskih pisaca 20. stoljeća, poglavito u žanrovima poezije, romana, eseja i dnevničko-memoarske proze, tvorac djela poput Hrvatski bog Mars, Povratak Filipa Latinovicza, Balade Petrice Kerempuha, Kraljevo, U logoru, Vučjak, Gospoda Glembajevi, U agoniji, te brojnih drugih, rođen je u Zagrebu 1893. godine.

Britanski glazbenik Ringo Starr, pravog imena Richard Starkey, bubnjar Beatlesa u kojima je 1962. zamijenio Petea Besta i ostvario zvjezdanu karijeru ne samo kao 'pratnja' nego i glavni vokal i autor pojedinih skladbi, a koji je nakon raspada planetarno popularne grupe ostvario i vrlo uspješnu samostalnu karijeru, rođen je 1940. godine u Liverpoolu.

Američka glumica Shelley Duvall, dobitnica nekoliko različitih filmskih nagrada koja je karijeru započela u filmovima Roberta Altmana te nastavila u onima Woodyja Allena, Stanleyja Kubricka, Terryja Gilliama, Stevea Martina i Tima Burtona, a među kojima su Brewster McCloud, Annie Hall, The Shining, Time Bandits, Roxanne, The Portrait of a Lady, Tale of the Mummy, The 4th floor, Manna from Heaven i drugi, rođena je u Houstonu 1949. godine.

07.07.2018. 00:02:00
Novi komentar
nužno
nužno