« Hrvatska
objavljeno prije 1 mjesec i 7 dana
STANJE - LOŠE

Hrvatska demokracija nazaduje, ali tako je i u ostalim tranzicijskim zemljama

Je li Hrvatska kada je riječ o stanju demokracije doista bliža Srbiji nego Sloveniji, kako se tvrdi u istraživanju Freedom House-a? Stručnjaci smatraju kako je ipak riječ o pretjeranoj ocjeni

Izbori su tu, ali...
Izbori su tu, ali... (Shutterstock)
Više o

Hrvatska

,

demokracija

Institut Freedom House ovih je dana u svom redovitom godišnjem istraživanju "Nacije u tranziciji", kojim je obuhvaćeno 29 postkomunističkih zemalja, ocijenio da je stanje demokracije u Hrvatskoj najlošije u posljednjih deset godina. Prema ocjeni ovog američkog instituta, stanje demokracije od ulaska Hrvatske u EU konstantno se pogoršava zbog deficita u demokratskom upravljanju.

Najslabije je ocijenjeno pravosuđe, a slijede ga problem korupcije i pitanje neovisnosti medija. Ocjena Hrvatske pogoršala se u kategoriji koja se odnosi na karakter i stabilnost sustava, neovisnost i učinkovitost zakonodavne vlasti te nadzor tajnih službi i vojske. U izvještaju se tvrdi kako je vlada pod pritiskom desnih skupina i Katoličke crkve neodlučna u provedbi reforme obrazovanja, a spominju se i pitanja kao što su zaštita prava žena i LGBT-skupina. Upozorava se na krajnje desne tendencije kod nekih društvenih skupina, kao i na slučaj postavljanja HOS-ove ploče s ustaškim pozdravom u Jasenovcu. U izvještaju je najbolje ocijenjen sektor civilnog društva.

Polukonsolidirana demokracija

Hrvatska je tako uvrštena u skupinu "polukonsolidiranih demokracija", u kojoj su još Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Gruzija, Crna Gora i Srbija. Susjedna Slovenija, primjerice, uvrštena je u skupinu "konsolidiranih demokracija", s Poljskom, Slovačkom, Češkom i baltičkim republikama, koje su znatno ispred Hrvatske kada je riječ o demokratskim standardima. Je li stanje u Hrvatskoj doista tako loše?

Napomenuvši kako je ipak riječ o "pretjeranoj ocjeni", politički analitičar Davor Gjenero ističe kako se u ovom slučaju radi o istraživanjima koja u pravilu imaju "pristojnu metodologiju". Zato ih, kako kaže, "nikad ne treba čitati kao zlonamjerna", nego ih valja shvatiti kao "indikatore na koje treba obratiti pažnju". "Jer kad definirate metodologiju i kad pratite stanje institucija, onda ćete doći do spoznaje da je stanje ocijenjeno nešto lošijim nego što ga mi koji živimo u tom stanju osjećamo. Mislim da se nalazimo u razdoblju u kojem nema neke opresije prema medijima i slobodi govora od strane vlade, premda su mediji ekonomski jako nazadovali, što se onda reflektiralo i na njihovu profesionalnost. Činjenica je da su institucije regradirale i da plaćamo cijenu tihe regresije koja se događala u prethodnim razdobljima, kada nije bilo primjerene reakcije na tu regresiju. Kumulativno to sada izgleda vrlo loše i vrlo neugodno", analizira za DW Gjenero.

Umjerenost bez demokratskog napretka

Freedom House ipak prepoznaje umjereniji izgled vlade Andreja Plenkovića u usporedbi s vladom u kojoj je bio njegov prethodnik na čelu HDZ-a Tomislav Karamarko, ali ocjenjuje i da to Hrvatskoj nije donijelo demokratski napredak u odnosu na prethodno razdoblje. Za Plenkovića, kojeg se u izvještaju naziva "bivšim eurokratom", stoji da je prihvatio znatno umjereniju i manje konfliktnu retoriku, što je u velikom kontrastu s Karamarkovim vodstvom, ali "kada se pogleda izbliza" ne vidi se istinski napredak, zaključuje se u izvještaju. "To je, na žalost, točno", ocjenjuje Gjenero.

Politički analitičar i docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Višeslav Raos napominje kako je kvalitetu demokracije moguće mjeriti na različite načine, a Freedom House samo je jedna u nizu institucija koje se bave ovakvim tipom analize. U ovom izvještaju, precizira Raos, riječ je o kompozitnom indeksu koji se temelji na bodovanju stanja u područjima nacionalne demokratske vladavine, izbornog procesa, civilnog društva, neovisnosti medija, lokalne demokratske vladavine, pravosuđa i korupcije.

"Točno je da prema tim izvješćima Hrvatska u svim mjerenim područjima bilježi pogoršanje od ulaska u članstvo u Europskoj uniji 2013. godine. Međutim, treba naglasiti da postoji negativan trend i degradacija prema istim kriterijima i u ostalim postkomunističkim članicama Europske unije. Prema navedenim kriterijima, Hrvatska najlošije stoji već dulji niz godina, i prije ulaska u EU, dok ponajbolje stoje Slovenija i Češka", naglašava Raos.

Ovom analitičaru upada u oči činjenica da Hrvatska postiže najgore rezultate u onim područjima oko kojih je bilo najviše prijepora za vrijeme pristupnih pregovora s Europskom komisijom - a riječ je o neovisnosti pravosuđa i borbi protiv korupcije. Uz to, dodaje, stanje medijskih sloboda ocijenjeno je "kontinuirano loše".

Hrvatska nije autokracija

Pa ipak, unatoč činjenici da se Hrvatska prema ukupnom "demokratskom skoru" počela približavati susjednim nečlanicama Europske unije, Srbiji i Crnoj Gori, Raos ocjenjuje kako je stanje u tim zemljama ipak "puno lošije nego u Hrvatskoj".

Uzimajući u obzir da postoji negativni trend u dobrom dijelu "nove Europe", Raosu ova situacija otvara nekoliko važnih pitanja. Kao prvo, je li Europska unija izgubila transformacijsku snagu i je li europeizacija i dalje ujedno i demokratizacija? Drugo, je li pristupni proces doista bio kvalitetno osmišljen ili je bilo moguće provesti niz kozmetičkih reformi kako bi se zadovoljila forma? I treće, ne otkrivaju li ovakvi podaci možda ipak neke dublje, sistemske pretpostavke kvalitete demokracije i njene razlike na europskom istoku i zapadu, a koje se tiču političke kulture, razine društvene modernizacije te povijesnog nasljeđa, tj. struktura dugog trajanja?

"Ono što treba naglasiti jest da ovi podaci ne ukazuju na to da je Hrvatska od demokracije postala nešto drugo, primjerice autokracija, već da je upitna kvaliteta demokracije, što, dakako, ovisi i o našem koncipiranju samog pojma liberalne demokracije", zaključuje Raos.

Piše: Denis Romac/DW
19.04.2018. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno