« Svijet
objavljeno prije 3 mjeseca i 11 dana
ŽICE... U GLAVAMA

Hrvatska i susjedstvo kao kolateralne žrtve njemačke svađe oko zatvaranja granica?

Zatvaranjem svojih granica Njemačka bi u nezgodan položaj dovela zemlje koje se nalaze na izbjegličkoj ruti. A među njima je i Hrvatska. O tomu se u petak razgovaralo u Berlinu

Ne mora nužno izgledati ovako, ali učinak je isti
Ne mora nužno izgledati ovako, ali učinak je isti (Shutterstock)
Više o

migranti

,

Njemačka

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović našao se u Berlinu u trenutku kada njegov domaćin, ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer prolazi kroz vrlo kompliciranu političku fazu. No jednosatno ćaskanje s hrvatskim kolegom bavarskog političara sigurno nije odvratilo od teme zbog koje se i nalazi u tako žestokom sukobu sa svojom šeficom, kancelarkom Angelom Merkel. Jer i ovdje su glavna tema bile izbjeglice, tj. kako postići to da ih što manje dođe do granica Europske unije.

Jugoistočna Europe u sjeni njemačke migrantske politike

Hrvatske se tako, htjela, ne htjela, našla i u središtu njemačkih unutarnjopolitičkih sukoba. Jer ako Horst Seehofer, zajedno sa svojim bavarskim CSU-om (koji je po političkom habitusu nekako najsličniji Božinovićevom HDZ-u) uspje ostvariti svoju ideju o zatvaranju njemačkih granica za izbjeglice i tražitelja azila koji su već registrirani u nekoj od zemalja Europske unije, Hrvatska bi se mogla naći u društvu zemalja koje bi najviše mogle na svojoj koži osjetiti posljedice zatvaranja granica zemlje kojoj većina izbjeglica i stremi. Svađa između kancelarke Merkel i njezinog ministra unutarnjih poslova Seehofera, rasplamsala i zbog toga što je Seehofer odbacio Merkeličin prijedlog da se prije nego što se zatvore granice o tomu treba bilateralno porazgovarati sa zemljama članicama EU-a koje bi bile najviše pogođene tim mjerama. A među njih spada i Hrvatska. Na pitanje je li sa svojim domaćinom razgovarao i o ovoj opciji, Božinović je rekao kako „nije bilo konkretnih razgovora" i o takvom mogućem razvoju događaja ali je odmah zaključio kako Hrvatska „neće postati hot spot" za izbjeglice koje ne uspiju napredovati do svog prvobitnog cilja. A Hrvatska, kako je objasnio Božinović, ima sredstva spriječiti da do toga uopće dođe.

Hrvatska - graničar EU-a?

Hrvatska je jako ponosna na to što njezini pogranični policajci, u očima europskih partnera, obavljaju izvrstan posao u čuvanju vanjskih granica Europske unije. „Hrvatska, a to je u međuvremenu i svima poznato, ima najjaču pograničnu policiju u ovom dijelu Europe", rekao je Božinović nakon susreta. Očito će se obrana granica, ako se pokaže uspješnom, nagraditi punopravnim članstvom Hrvatske u Šengenskoj zoni, što će Njemačka „podržati svim sredstvima".  Možda je ovo i tema u kojoj je Hrvatska napokon pronašla svoju ulogu nakon pet godina članstva u Europskoj uniji. Jer je to očito jedno od rijetkih tematskih područja na kojem Hrvatska može na istoj razini razgovarati  s „velikima" u Europi. „Jako sam zadovoljan činjenicom da se Hrvatska uspijeva postaviti kao aktivan sudionik razgovora s velikim članicama Europske unije i to upravo o temi koja je svima važna a to su ilegalne migracije", rekao je Božinović.

Obrana vanjske granice EU-a prioritet u nadolazećem razdoblju

Hrvatska je dakle jako ponosna na svoju pograničnu policiju koja sve više ulazi u središte pažnje zbog poznate i posljednjih mjeseci često ponavljane teze o potrebi jače zaštite vanjskih granica Europske unije. Ta će tema očito postati još važnija jer je Austrija, koja za koji dan preuzima predsjedanje Europskom unijom, najavila da će to biti upravo njezin prioritet. To je ministar unutarnjih poslova Austrije Herbert Kickl jučer na Salzburškom forumu u Bukureštu još jednom potvrdio hrvatskom kolegi.

No obrana Europske unije znači i biti dobro usredotočen i na to što se događa iza njezinih granica. Što to znači dobro pokazuje „deal" s Turskom oko zadržavanja izbjeglica kao i ne tako javni, dogovor s Libijom o zaustavljanju brodova s izbjeglicama koje se upućuju u smjeru Europe.  Druga slaba točka su zemlje zapadnog Balkana preko kojih ponovno sve veći broj izbjeglica dolazi u Europsku uniju. „Ono o čemu smo govorili i o čemu smo, barem tako mislim, uspjeli uvjeriti naše europske partnere je to da treba u izgradnji kapaciteta pomoći zemlje u susjedstvu na Balkanskoj ruti, i tu prije svega mislim Albaniju i Bosnu i Hercegovinu. Jer investiranje u njihovu sigurnost i sposobnost da se nose s ilegalnim migracijama automatski ima pozitivnog učinka i na hrvatskim i na ostalim granicama europske unije", rekao je Božinović. Ova ideja nije nova. O izgradnji hot-spotova za zadržavanje izbjeglica i provjeru njihovih izgleda za dobivanje azila u Europskoj uniji i to ne samo u sjevernoj Africi nego i na zapadnom Balkanu, konkretnije Albaniji se već govori ovih dana.

Piše: Nenad Kreizer/DW
16.06.2018. 16:29:00
Novi komentar
nužno
nužno