« Biznis
objavljeno prije 1 godinu i 9 mjeseci
DO GRLA

Javni dug prvi put dosegnuo 300 milijardi kuna

Iznos javnog duga od 300,1 milijardu kuna na kraju ožujka predstavlja povećanje duga i na godišnjoj i na mjesečnoj razini

Ne da smo dužni...
Ne da smo dužni... (Shutterstock)
Više o

javni dug

,

zaduženost

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem prvog tromjesečja javni dug dosegnuo je 300 milijardi kuna, najvišu nominalnu razinu od kada se vode ti podaci, no analitičari kažu kako je taj rast samo privremen i kako će u ovoj godini udjel duga u BDP-u dodatno pasti.

Iznos javnog duga od 300,1 milijardu kuna na kraju ožujka predstavlja povećanje duga i na godišnjoj i na mjesečnoj razini, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke HNB-a.

U ožujku je javni dug u odnosu na veljaču povećan za 4,1 posto ili 11,7 milijardi kuna, dok je u odnosu na ožujak prošle godine porastao za 4,2 posto ili 12,1 milijardu kuna.

"Rast na mjesečnoj razini posljedica je rasta obje komponente javnog duga. Tako je unutarnja komponenta u ožujku zabilježila rast za 4,1 milijardu kuna u odnosu na veljaču ili za 2,2 posto, dok je inozemna komponenta bila viša za 7,6 milijardi kuna ili 7,2 posto", navode analitičari RBA.

Objašnjavaju da je rast duga posljedica izdavanja obveznica na inozemnom tržištu kapitala u ožujku u ukupnom iznosu od 1,25 milijardi eura te rasta unutarnjih i inozemnih kredita središnje države.

Analitičari RBA ističu i da je povećanje duga na godišnjoj razini prvenstveno odraz rasta unutarnje komponente javnog duga, koja je krajem ožujka dosegnula 186,4 milijarde kuna, što je za 6,4 posto ili 11,1 milijardu više nego u istom lanjskom mjesecu.

"Poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem tržištu, dodatno pogurnuti ekspanzivnim monetarnim mjerama HNB-a, utjecali su na rast unutarnje komponente javnog duga, čiji je udio u ukupnom dugu koncem prvog tromjesečja povećan na 62,1 posto, 1,3 postotna boda više u odnosu na lanjski ožujak", navode analitičari RBA.

Inozemna komponenta javnog duga dosegnula je, pak, u ožujku 113,8 milijardi kuna, što je za 0,8 posto ili 908 milijuna kuna više nego u istom lanjskom mjesecu.

Zaduženje radi refinanciranja

Rast javnog duga u ožujku prvenstveno je posljedica izdavanja državne obveznice na inozemnom tržištu u iznosu od 1,25 milijardi eura. No, radi se, kažu analitičari, o privremenom povećanju duga jer je iz sredstava dobivenih izdavanjem te obveznice već u travnju refinancirana inozemna obveznica koja je dospjela u tom mjesecu.

"To zaduživanje otišlo je na refinanciranje duga dospjelog krajem travnja, odnosno izdanja obveznica realiziranog u Americi prije pet godina od 1,5 milijardi dolara. Stoga je idućih mjeseci za očekivati nastavak pada javnog duga", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Očekuje da će tijekom godine pasti i udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), koji je lani zabilježio prvo smanjenje nakon osam godina, i to za 2,5 postotnih bodova, na 84,2 posto BDP-a.

"U ovoj godini definitivno očekujemo daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u, na 82,8 posto, i to je bitno s aspekta procjena rejting agencija, kojima je to jedan od najvažnijih pokazatelja", kaže Zdeslav Šantić.

Ipak, analitičari upozoravaju da su nužne daljnje strukturne reforme.

"Bez obzira na relativna poboljšanja kretanja javnog duga, što je rezultirao smanjenjem vanjske ranjivosti te poboljšanjem ročne, kamatne i valutne strukture, visoki troškovi servisiranja tijekom nadolazećeg razdoblja i dalje će vršiti pritisak na hrvatske javne financije. U takvim uvjetima, suženi fiskalni prostor za produktivna ulaganja ovisit će o poboljšanju učinkovitosti javne uprave temeljene na strukturnim reformama", zaključuju analitičari RBA.

06.07.2017. 10:30:00
Novi komentar
nužno
nužno