objavljeno 21.12.2017. 10:31:00
EH, DA...

More nam vraća naše smeće

Tijekom zimskih mjeseci, osobito za jačeg juga, more redovito izbaci na hrvatske otoke i obalu veće količine smeća. Prije nekoliko dana je zatrpalo i dubrovačku plažu i staru gradsku luku

Ovo stiže zimi...
Ovo stiže zimi... (Arhiva)

Prizori naplavljenog smeća po jadranskoj obali nipošto nisu rijetkost u hladnijim dijelovima godine. Intenzivna cirkulacija jačih vjetrova i morskih struja neizbježno okuplja kojekakve otpatke u velike pučinske nakupine i zatim ih tjera prema kopnu. Ipak, ono što je prošli tjedan s južinom zadesilo Dubrovnik, naročito gradsku luku u Starom gradu - Porat - svojim proporcijama je iznenadilo sve. Deseci tona miješanog smeća u dva navrata su preplavili lučicu i dijelove obale u blizini. A možda najbolja simbolika svega toga predstavljena je samo jednim nasukanim predmetom na obližnjoj plaži Banje: protubrodskom sidrenom minom od 800 kilograma.

Nenadani eksponat iz Drugog svjetskog rata urgentno je i uspješno deaktiviran, no čišćenje ostalih naplavina trajalo je danima, i još traje. Nije prošlo bez iskrenja oko nadležnosti između Grada Dubrovnika i Županije dubrovačko-neretvanske, doduše, jer potonja ima ovlasti nad Portom. U akciju sanacije uključili su se i građani, naročito vlasnici brodica kojima su krupniji plutajući predmeti, kao što su velike grane stabala, prijetili oštećenjima. Jedan od tih Dubrovčana, Damir Mičić, u prolazu je i fotografirao zatečeno stanje, te nam ljubazno ustupio neke od slika za ilustraciju.

Opasne čestice mikroplastike

Najpozvaniji za komentar o takvom ekološkom akcidentu, međutim, jesu biolozi iz dubrovačkog Instituta za more i priobalje. Naravno, ne samo zato što se ta ustanova nalazi u tvrđavi Sv. Ivan koja osigurava Porat upravo s njegove morske, južne strane. A njih smo upitali o posljedicama onečišćenja, ali i o uzroku koji se već odranije locira u - Albaniji. Vlado Onofri s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku izjavio je za HTV da 80 posto toga plastičnog otpada potječe iz Albanije. A more ga donosi u južnu Dalmaciju, na njezino priobalje i po otocima. Oni su prvi u Jadranskome moru ispriječeni prema strujama koje ulazeći u nj kolaju prvo duž jugoistočne obale, uključujući hrvatsku, i potom niz talijansku obalu natrag prema Otrantskim vratima.

„Glavninu te mase čine doplavljene grane, no problem je u plastičnoj ambalaži koja, inače, globalno ugrožava morski život i posredno ljude", rekao nam je Rade Garić, znanstveni suradnik instituta. On pojašnjava da je u pitanju stalna opasnost koje postajemo svjesni tek kad smeće „posjeti" urbanizirane dijelove obale. No apsolutno najopasnija pojava jest naknadni produkt spore razgradnje, fragmentacije predmeta do čestica koje se nazivaju mikroplastikom. One završavaju u planktonima i probavi riba, a posljedice njihova daljnjeg raspada, kao i utjecaj na čovjeka, još se istražuju.

Nema rješenja bez angažmana EU

„Smatra se da bi pojava mogla biti vrlo opasna. No, što se tiče porijekla većeg dijela plastike u ovom slučaju, poznato je da to smeće nastaje u Albaniji, o čemu svjedoče i preostali natpisi na ambalaži. Skuplja se u riječnim dolinama po divljim odlagalištima, naime, odakle se s bujičnim te poplavnim kišama seli u more. Dalje se kreće sa strujom, da bi ga jako jugo natjeralo prema obali. Problem je, dakle, teško suzbiti ukoliko se ne djeluje na mjestu njegova nastanka", smatra Garić, dodajući kako je najnovija „pošiljka" uključivala i određeni broj barskih kornjača. Živih, ali u stanju zimske hibernacije, onako kako su i otplavljene iz kopnenih voda. Institut će ih zbrinuti do proljeća, a onda kontrolirano pustiti u prirodu.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike RH dobili smo ovom prilikom očitovanje da ta institucija poduzima stalne aktivnosti u smjeru sustavnog rješavanja problematike morskog otpada, u skladu s međunarodnim konvencijama čiji je potpisnik i Albanija. Dubravka Šuica, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, pak, smatra da to više očito nije dovoljno. Zbog učestalih onečišćenja južne Dalmacije posljednjih godina, ona je u ponedjeljak zatražila hitnu reakciju Europske komisije i Europske agencije za okoliš. Ostaje nejasnim tek pitanje pravih uzroka takvog tretmana smeća i same prirode u Albaniji.

Županija nedorasla problemu

U pravilu, takve situacije potječu od ekonomsko-socijalnih razloga, i praktično ih je nemoguće suzbiti sankcijama ili „vatrogasnim" mjerama koje se bave tek ekološkim kontekstom. S time će se svakako suočiti oni koji pokušaju djelovati prema Albaniji, a mi smo se na ovu temu obratili još i dubrovačkom gradonačelniku Mati Frankoviću. On je onečišćenje nazvao uistinu katastrofalnim, navodeći kako deseci komunalnih radnika već danima odvoze na desetke kamiona s otpadom. Podsjetio nas je na sličan događaj 2010. godine, kojom prilikom su najviše stradali Pelješac i Mljet. Franković drži, međutim, da bi se oko te problematike morali konačno ozbiljno angažirati hrvatska, kao i europsko-unijska diplomacija.

„Što se tiče nadležnosti, ovaj slučaj je još jednom pokazao i dokazao kako bi veliki gradovi morali dobiti mogućnost upravljanja priobaljem i pomorskim dobrom. Županijska lučka uprava Dubrovnik se pokazala u ovom slučaju nedoraslom za rješenje problema. Niti su imali tehniku ni ljude niti su angažirali nekoga da otpad ukloni", adresirao je dubrovački gradonačelnik odgovornost za unekoliko neadekvatnu reakciju na zatrpanost Porta smećem s mora. Osim toga, najavio je i podnošenje računa županiji - za angažman većeg broja izvanrednih radnika, te vozila i strojeva u organizaciji Grada Dubrovnika.

Piše: Igor Lasić/DW
21.12.2017. 10:31:00
http://m.metro-portal.rtl.hr/more-nam-vraca-nase-smece/109265/