« Svijet
objavljeno prije 2 mjeseca i 9 dana
PROBLEMI?

Nijemci nezadovoljni politikom Angele Merkel

Merkel ima problema
Merkel ima problema (Arhiva)
Više o

Angela Merkel

,

politika

U Berlinu je parlamentarna ljetna stanka završila isto onako kako je i počela: svađom unutar vladajuće koalicije. Tema je ponovo politika prema izbjeglicama. Nakon eskalacije na demonstracijama u Chemnitzu, koje su bile usmjerene protiv stranaca, savezni ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer nazvao je migraciju "majkom svih političkih problema u Njemačkoj".

Doseljavanje u Njemačku i odnos prema njemu je doista za brojne građane važna tema. To pokazuje aktualno ispitivanje koje je za javnu radio-televiziju ARD proveo institut Infratest dimap. U reprezentativnom ispitivanju svaki drugi građanin se žali da savezna vlada zanemaruje brige stanovništva u vezi s useljavanjem stranaca. Na istoku Njemačke (područje bivšeg DDR-a) čak dvije trećine ispitanika ima osjećaj da ih se s tim u vezi ne uzima ozbiljno.

Loša ocjena politike prema izbjeglicama

Većina ispitanika loše ocjenjuje vladinu politiku u protekle tri godine. Najbolje je ocijenjeno zbrinjavanje izbjeglica koje su organizirale savezne pokrajine i općine. Danas 43 posto ispitanika smatra da su raspodjela i zbrinjavanje izbjeglica koje su od 2015. došle u Njemačku uspjeli jako dobro ili dobro. Ali, 50 posto zastupa suprotno mišljenje.

Velike nedostatke građani vide kod integracije izbjeglica. 69 posto ispitanika smatra da nije uspjela integracija izbjeglica ni u društvo ni na radno tržište. Isto toliko smatra da se nedovoljno čini na sprječavanju nasilja i kriminala. Najveći nedostaci se vide kod vraćanja odbijenih tražitelja azila u njihove domovine: 83 posto ispitanika kaže da je to funkcioniralo jako loše ili loše.

Loša ocjena i saveznoj vladi

Ali, nije loše ocijenjena samo izbjeglička politika. Više od dvije trećine stanovništva nisu zadovoljne ukupnim radom savezne vlade.

78 posto ispitanika smatraju da vlada previše oklijeva i sporo djeluje te da ne donosi jasne odluke. Tako misle ne samo pristaše oporbenih stanaka nego i vladajuće koalicije. Dvije trećine pristaša CDU-a i CSU-a, kao i SPD-a, nisu zadovoljne radom vlade. Kod oporbenih stranaka je taj udio još veći: kod Zelenih 76 posto, kod Liberala 81 posto, kod Ljevice 82 posto, a kod AfD-a 92 posto.

Kad bi u nedjeju bili izbori ...

Iako su građani prilično nezadovoljni radom savezne vlade, sklonost birača pojedinim strankama je prilično stabilna. Kad bi iduće nedjelje bili izbori, stranke vladajuće koalicije CDU, CSU i SPD bi dobile podjednako kao i mjesec dana ranije, ali znatno manje nego prije godinu dana te ne bi imale većinu u parlamentu.

Treba li AfD nadzirati Ustanova za zaštitu ustavnog poretka?

Nakon što je stranka Alternativa za Njemačku (AfD) u Chemnitzu demonstrirala zajedno s desnim ekstremistima u Njemačkoj se raspravlja o tomu treba li tu stranku pratiti Ustanova za zaštitu ustavnog poretka. Dok saski premijer Michael Kretschmer to odbacuje, savezna kancelarka Angela Merkel smatra da Ustanova za zaštitu ustavnog poretka sama mora o tomu odlučiti. Većina građana (65 posto) smatra da bi to trebalo činiti, jedna trećina (32 posto) smatra da za to nema razloga.

Pristaše AfD-a to, naravno, odbacuju. A kod ostalih stranaka stvari izgledaju drukčije. Najsuzdržaniji su pristaše Liberala (FDP). Njih samo 54 posto smatraju da bi AfD trebalo nadzirati.

Koliko je povjerenje u pravnu državu?

Nakon događaja u Chemnitzu raspravlja se i o sposobnosti djelovanja njemačke pravne države. Dvije trećine (68 posto) smatraju da pravna država dobro funkcionira, pri čemu je povjerenje u pravnu državu na zapadu puno veće (73 posto) nego na istoku zemlje (50 posto). U cijeloj Njemačkoj ipak 31 posto građana smatra da pravna država ne funkcionira dobro.

Ključna pretpostavka za funkcioniranje društva je povjerenje stanovništva u državne i nedržavne institucije. Četiri petine ispitanika imaju povjerenja u policiju. Nešto manje od jedne petine je sumnjičavo prema pouzdanosti policije. Pretežno pozitivno Nijemci ocjenjuju i sudove. Dvije trećine smatraju da se u sudove može pouzdati, jedna trećina je suprotnog mišljenja.

Stanovništvo je podijeljeno i glede povjerenja u medije. Samo 47 posto kaže da se izvještajima na televiziji, radiju i u novinama može vjerovati, 52 posto je manje ili više sumnjičavo prema medijima.

Piše: Sabine Kinkartz/DW
08.09.2018. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno