« Svijet
objavljeno prije 1 godinu i 4 mjeseca
OBLJETNICE

Ništa se sporije ne zaboravlja od uvrede i brže od dobročinstva

500 je godina prošlo od „pobune“ Luthera. Ta "uvreda“ iz ovog Lutherovog citata još nije zaboravljena, a drugo se brzo zaboravlja: tako se i u Hrvatskoj jedva zna da je i „graditelj Zagreba“, Herman Bolle bio protestant

I ovo je djelo protestanta
I ovo je djelo protestanta (Arhiva)
Više o

Martin Luther

,

reformacija

,

Herman Bolle

Ove godine je iznimno ovaj Dan reformacije, 31. listopada, državni praznik za čitavu Njemačku - inače je to praznik samo u pokrajinama u kojima su većina vjernika protestanti (u pet istočnih pokrajina). Jer pola je tisućljeća prošlo od njegovih 95 teza protiv papinske prodaje oprosta, ali on nije samo uvelike zadužio protestante nego i sve građane ove zemlje jer je jedan od najzaslužnijih i za formiranje njemačkog jezika.

Takozvana Lutherova Biblija je prijevod s grčkog izvornika, a gdje mu je nedostajalo prikladnih riječi i fraza, stvorio je svoje. Ali načinom koji bi i hrvatskim jezikoslovcima dobro došao kao savjet: „Mora se pitati majku u kući, djecu na ulicama, jednostavnog čovjeka na tržnici i njima dobro gledati na gubicu, kako oni govore..." U doba dok su se crkveni obredi obavljali na latinskom, on je htio Božju riječ dati i „običnom puku" na jeziku koji će oni razumjeti. (Istu stvar su puno ranije izborili hrvatski glagoljaši, koji su ostali katolici.)

Prodaja oprosta protiv koje se Luther pobunio je prestala vrlo brzo nakon toga, čak i Biblije su već odavno i za katolike na njihovom jeziku. Ali ipak je između katolika i protestanata bilo još mnoštvo ratova i lomača, mrtvih i prognanih praktično sve do duboko u dvadeseto stoljeće. Martin Luther je ostao zapamćen i po brojnim uzrečicama, poslovicama, ali i savjetima koji mogu dobro poslužiti i u današnjim danima. Evo malenog izbora nekih od njih iz golemog opusa koji su u „Weimarskom izdanju djela Martina Luthera" objavljeni na oko 80.000 stranica u 127 svezaka:

1. O Bogu

„Gutljaj vode ili piva gasi žeđ, komad kruha glad, Krist tjera smrt"

Ova spoznaja tada tek 34-godišnjeg redovnika reda svetog Augustina je bila ključna za podjelu zapadnog kršćanstva: ne Crkva, nego jedino Isus Krist „me čini pravednikom, a da tomu ne doprinose ni sva moja dobra djela i da to ne mogu spriječiti svi moji grijesi". „Tko ne nađe Boga u Isusu Kristu, nikad ga neće naći, makar ga tražio gdje ga je volja." A „kad imamo Krista, imamo sve što nam srce poželi."

2. O vjeri

„Vjera je živo, odvažno povjerenje u milost Božju."

„Vjera i ljubav su svo biće jednog kršćanina. Vjera prima, ljubav daje", pisao je Luther. Takvo povjerenje onda i određuje slobodu, kako je pisao 1520.: „Kršćanin je slobodan gospodar svih stvari i nikome nije podanik. Kršćanin je poslušan sluga svih stvari i svakome podanik", pisao je Luther kao komentar riječi apostola Pavla iz Novog zavjeta kako je „slobodan od svih stvari i učinio sam se slugom svih."

3. O Bibliji

„Cesta je sigurna, šumske staze su opasne. Riječ Božja vodi životu, ali samoljublje smrti"

„U Bibliji Bog sam razgovara s nama kao čovjek sa svojim prijateljima", piše Luther. Uvijek iznova se može čitati Biblija: „Sveto pismo je (začinska) travka: što ga više trljaš, to više miriše. Kao što je i riječ, tako bude i duša."

Možda netko neće sve razumjeti što nam se tamo govori, ali Luther upozorava: „S riječi Božjom se nije šaliti. Ako je ne razumiješ, skini šešir pred njom." Jer, „Biblija nije drevna, nije moderna, ona je vječita."

4. O molitvi

„Kršćani koji mole su kao stupovi koje nose krov svijeta"

„Dobra molitva ne treba biti duga, nego treba biti česta i srdačna." „Moli tako, kao da svo tvoje djelo ništa ne koristi i radi takao kao da sva molitva ništa ne koristi." Za molitvu uvijek ima vremena, pa tako Luther kaže: „Danas imam mnogo posla, zato moram mnogo moliti."

5. O radu

„Od rada nitko ne umire, ali od obustave rada i neradništva ljudima strada tijelo i život. Jer čovjek je stvoren za rad kao i ptica za let."

Ovo je misao koja će dovesti do onoga što će se kasnije zvati „protestantski radni moral". Već u njegovo doba teško da je bila istina kako „od rada nitko ne umire", ali Luther je ljenčarenje smatrao grijehom: „Velika je napast da nitko ne ispunjava svoj posao savjesno, nego da se želi predati dokolici."

Ipak, „čovjek treba i mora raditi i nešto činiti, ali uz to i znati da ga netko drugi hrani, a ne njegov rad, naime Božja milost."

6. O laži

„Laž je kao snježna gruda. Što se duže valja, to postaje veća."

Za Luthera, to je grijeh zbog kojeg je i izgubljena milost Božja već u Knjizi postanka: „Zmija je slika laži, jer ona se uvijek povija, bilo da ide ili samo leži. Samo kad je mrtva, stoji ispravno."

7. O bogatstvu i novcu

„Bogatstvo je najmanja stvar na zemlji i najmanji dar kojeg Bog može dati čovjeku. Zato naš Gospodin obično daje bogatstvo najvećim magarcima kojima inače ništa ne pruža."

Da li je to Luther komentirao neki dio Biblije ili je tek zapisao aforizam koji je stekao iz vlastitog iskustva? To je teško reći, ali je i pisao: „Gdje ti stoji srce, tamo je i tvoj Bog" - i tu ne misli na novčanik. Jer piše i: „Briga kako da se zadrži novac je najgore ropstvo."

Kako se onda to može povezati s radnim moralom? Zato i kaže: „Bog će već dopustiti da postaneš bogat, ali ne smiješ podleći tom imutku."

8. O politici i svijetu

„Svijet je kao pijani seljak. Ako ga s jedne strane podignete u sedlo, tako će pasti na drugu stranu."

O običnom puku Luther nije imao baš osobito mišljenje: „Kad bi Bog u svojoj srdžbi uzeo s ovog svijeta sve učenjake, ljudi bi postali zvijeri i divlje životinje. Tu ne bi bilo razuma niti dosjetljivosti, nikakvog prava nego tek razbojstvo, krađa, ubijanje, preljub i sramoćenje."

Naravno da je među naukama i učenim ljudima nauk Božji na prvom mjestu: „Ljudski um uči samo ruke i noge, ali Bog srce." Uopće, piše Luther: „Četiri glavne kreposti su dobro podijeljene: umjerenost čuva tijelo, pravednost hrani, hrabrost brani i mudrost vlada svime." Ali čak i kreposne ne treba pretjerano hvaliti: „Počasti mijenjaju karakter, ali nikad na dobro. Na kraju se stvaraju tirani."

9. O depresiji

„Da ptice briga i muka lete nad tvojom glavom, to ne možeš promijeniti. Ali da se gnijezde u tvojoj kosi, to možeš spriječiti."

Očito je i prije 500 godina trebalo dobrih savjeta protiv dvojbi i depresija: „Kome tuga obuzima njegovu dušu, taj se treba najviše čuvati i vidjeti da ne bude sam." Ovdje je još jasniji: „Koga obuzima tuga i dvojba ili ga muči savjest, onda jedite, pijte, tražite zabavu. Ako vam pomaže misao na neku djevojku, neka je tako."

Ali molim: samo u mislima. Jer na drugom mjestu osim jela i pića ipak kaže kako takva osoba treba potražiti „društvo i razgovor s bogobojaznim i kršćanskim ljudima, onda će mu biti bolje."

10. O brbljanju

„Reći s malo riječi mnogo je umjetnost. Velika je budalaština koristiti mnogo riječi i ipak ništa ne reći."

Tu jedva možemo vjerovati da Luther nije poznavao naše političare i medije. „Mrzim one koji mnogo govore. Istinu ne čini mnogo riječi", kaže autor tisuća spisa, pisama i komentara. Isto tako i savjetuje: „Znak dobrog govornika jest da on prekida kada bi ga se najradije slušalo." A u njegovim spisima je i savjet drugim svećenicima onoga što bi danas nazvali školskim satom: „Možete držati propovjedi o čemu hoćete, ali ne propovijedajte nikad preko četrdeset minuta."

11. O muzici

„Glazba je najbolja okrepa za tmurnog čovjeka. Time mu je srce opet zadovoljno, oživljeno i osvježeno."

Luther je i sam skladao, makar je često melodije pučkih pjesama povezao s pobožnim tekstovima. Uopće, glazbu je stavljao odmah nakon Božje riječi, a „musica je pola discipline i uzgajivačica koja čini ljude blažima i krotkima, ćudorednijima i razumnijima". Isto tako: „Glazba je dar i poklon Božji koji tjera đavla i ljude čini radosnijima."

12. O ljubavi i braku

„Žena treba skrbiti da njezin muž rado dolazi kući, a on treba skrbiti da ga tek nerado opet pušta da ode."

I to je tema koja je uzrokovala raskol u zapadnoj kršćanskoj crkvi: osam godina nakon što je napisao svoje poznate teze - vjerojatno ih nikad nije prikucao na vrata crkve, ali ih jest poslao biskupu i drugim dužnosnicima, s 42 godine je Martin Luther prekinuo celibat i oženio se bivšom časnom sestrom, Katharinom von Bora. Brak je očito bio prilično strastven - ostala su i pisma koja su najavljivala „lom" kad se vrati kući, a što to znači dokazuje i šestoro djece koliko su ih dobili.

Luther ima i savjeta za izbor prave supruge: „Ako se želite ženiti, ne gledajte po ocu, nego po glasu koji ima majka mlade djevojke. Zašto? Zato jer pivo obično ima okus po bačvi u kojoj je stajalo." No ipak, ne treba samo gledati na dobre prilike: „Mnogo je više siromašnih postalo bogato jer su se vjenčali u ime Boga, nego što je bogatih ostalo bogato jer su se vjenčali zbog novca."

13. O svemu i svačemu

„Požuda je nakon ispunjenja želje isto tako neispunjena kao što je bila prije toga."

Martin Luther nije samo pisao i govorio o vjeri i moralnim pitanjima. Makar nije cijenio brbljavce, ostalo je zabilježeno i oko 7.000 zdravica koje je izrekao u raznim prigodama, doista o svemu i svačemu. Tako poručuje i kako „nema gore nevolje na svijetu od licemjera. U jednom razbojniku i drolji je više milosrđa nego u licemjeru."

Isto tako poručuje „tko ne voli vino, žene i pjesme, taj ostaje luda čitavog života" - misao u rimi (Wer nicht liebt Wein, Weib und Gesang, bleibt ein Narr sein Leben lang) koja je i nakon Luthera našla mjesto u premnogim pjesmama i natpisima po gostionicama. Ali i kaže: „Vino je jako, kralj je još jači, žene još jače od njega, ali najjača je istina."

A istina je, piše Luther i da „svijet uvijek sramoti ono što bi trebalo hvaliti i hvali ono što bi trebalo sramotiti". I na kraju: „Riječi Kristove uvijek pogađaju. Imaju ruke i noge i koračaju preko svih mudrosti, savjeta i lukavosti mudraca."

Piše: Klaus Krämer/DW
01.11.2017. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno