« Biznis
objavljeno prije 2 godine i 6 mjeseci
UPOZORENJE

Za pet godina nećemo imati za mirovine

Na svakog zaposlenog dolazi jedan umirovljenik i jedna nezaposlena osoba, dok je zabrinjavajući i odnos između zaposlenih i neaktivnog stanovništa – učenika

Hoće li svi umirovljenici morati ovako?
Hoće li svi umirovljenici morati ovako? (Arhiva)
Više o

mirovine

,

mirovinski sustav

,

prvi stup

Zdravstveni i mirovinski sustav kakve poznajemo izdržati mogu još otprilike pet godina, nakon čega postaju vrlo neizvjesni, upitni, jer Hrvatska ima sve manje mladih koji će moći 'proizvoditi' mirovine, i osigurati zdravstvenu skrb za sve više staraca - upozorava demograf Stjepan Šterc za Novi list, docent s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Hrvatska već sada, procjenjuje, nema niti četiri milijuna stanovnika, a broj umirovljenika je zajedno s brojem nezaposlenih, navodi Šterc, jednak broju zaposlenih. Drugim riječima, na svakog zaposlenog dolazi jedan umirovljenik i jedna nezaposlena osoba, dok je zabrinjavajući i odnos između zaposlenih i neaktivnog stanovništa - učenika, studenata, budući da svaki zaposleni građanin Hrvatske 'nosi' još i dva neaktivna stanovnika.

Registar stanovništva

"Razlika između ulaska stanovništva u radni kontingent i izlazak iz njega, nadalje, iznosi oko 10.000 ljudi, što znači da deset tisuća više izlazi iz radnog kontingenta nego što ih ulazi, a to je potencijal radne snage, potreban za budućnost Hrvatske. Još će sljedećih petnaest godina iz radnog kontingenta u umirovljenički ulaziti oko 10.000 stanovnika više. Pritom, sad u umirovljenički kontingent ulaze generacije kojih je godišnje rođeno više od 50 tisuća, dok će za petnaestak godina umirovljenici postajati generacije koje su brojile manje od 50 tisuća novorođenih", zabrinut je demograf. Udio stanovništva iznad 65 godina će, kaže, za deset godina biti dvostruko veći nego udio mladog stanovništva, do 19 godina starosti.

"Kad sve to zbrojite, procjene kažu da zdravstveni i mirovinski sustav može izdržati još pet godina, teško i nakon toga. Dodatan je problem to što naš zdravstveni sustav ima 150 tisuća osiguranika više nego što Hrvatska ima stanovništva. To znači da i nestalno stanovništvo ima ulaz u zdravstveni sustav - ljudi koji žive, moguće, vani, a kod nas koriste zdravstvene usluge jer su besplatne", navodi Šterc.

Već 25 godina, kako kaže, poziva na stvaranje 'registra stanovništva', kojim bi se usporedilo koliko je ljudi u mirovinskom, a koliko u zdravstvenom sustavu, odnosno koji bi bio temeljna baza za sva planiranja, pa tako i sljedeće popise stanovništa. Koliko nam je takva revizija potrebna, kaže Šterc, govori i podatak o tome da oba zavoda - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski mirovinski zavod - registriraju umirovljenike, no njih je u HZMO-u oko 155.000 više nego u HZZO-u.

Na 'zdravorazumsko' pitanje koje se nameće - zašto da potičemo natalitet kad za mlade nema posla - Šterc odgovara kako korelacija između povećanja nataliteta i zapošljavanja jest velika no demografsko je propadanje, napominje, nemoguće spriječiti isključivo povećanjem zapošljavanja.

"Da je tako, Njemačka nikad ne bi imala demografskih problema, a ima, gotovo kao i Hrvatska. Demografska problematika je temelj gospodarstva, a to je nešto što naši političari itekako dobro razumiju, no ništa oko toga ne žele poduzeti. Njemačkoj godišnje nedostaje između 800 i 900 tisuća ljudi - radne snage, što je posljedica potpune nebrige o demografskoj problematici. Cijela Europa - financijeri i ekonomisti, mislili su da to mogu rješavati imigracijom no ne mogu", navodi Šterc za Novi list. Ništa nije moguće popraviti, napominje, bez povećanja zaposlenosti, 'ali to treba platiti'.

17.10.2016. 11:30:00
Novi komentar
nužno
nužno